Davor
Pilić (DP): S obzirom na temu vaeg
splitskog predavanja, to biste rekli: je
li Hrvatska u ovih četvrt stoljeća
samostalnosti postala subjekt kulture i civilizacije?
Slavko
Kulić (SK): Teko
je govoriti o tome u uvjetima kad je najveća
investicija u Hrvatskoj psihijatrijska bolnica u Popovači,
a kulturne institucije poput Studentskog centra se pretvaraju u
sudnice, jer postojeće vie
nisu dovoljne. Tragična je drava
koja čeka na prihode od turizma. Svi
oblici ivota u Hrvatskoj polako nestaju,
odnosno brojčano se smanjuju: i biljke,
i ivotinje, i ljudi, čak
i gljive. Samo bakterije i virusi mutiraju. S druge strane,
hrvatski prostor je jedan od najkvalitetnijih prirodnih prostora
na Zemlji. Zato onda svi oblici ivota
nestaju? Očito zbog nas kao subjekata.
DP:
Kako to? Zato?
Kakvi smo to subjekti?
SK:
Od 1991. do danas hrvatska stvarnost nije
politički
konstruirana, a bez toga nema ni pravne konstrukcije, ni ekonomske,
ni socijalne. Naprosto, mi smo u beskoncepcijskom stanju. Hrvatska
stvarnost je pod utjecajem neoliberalne doktrine u kojoj je svatko
sam sebi svrha. Ako mi u 24 godine nismo u stanju konstituirati
4,3 milijuna ljudi, onda problem nije u nama nego u onima koji
misle da nas vode.
DP:
Dobro, zato
se u 24 godine nismo uspjeli konstituirati kao subjekt
civilizacije i kulture?
SK:
Mi smo 23 godine, sve do lani, bili
pod Schengenskim zidom, a taj je tvrđi
od Berlinskog zida. Mi smo prije svega mediteranska kultura i
civilizacija, pa tek onda balkanska i srednjoeuropska, pri čemu
ovo balkanska" nije sporno, nego se konotira kao
primitivno: zato
smo to dopustili? Naime, kulturno tretiranje određuje
političko
tretiranje. Jo
1989. godine, kad smo izlazili iz jednog civilizacijskog ustroja i
ulazili u drugi, upozoravao sam da Europska unija ne trai
pregovarače
nego izvođače.
DP:
Danas se svijet ponovno prestrojava. Gdje
vidite nae
mjesto?
SK:
U budućnosti
bi od sadanjih
234 drave
trebalo nastati oko 400 drava.
To znači
da ćemo
imati nemiran svijet, uključujući
i prostor bive
Jugoslavije, jer zamrznuti konflikti samo čekaju
odmrzavanje. to
se tiče
ekonomije, pratim rad Svjetske organizacije rada i skupova G-20,
gdje se dugoročno
određuje
odnos kapitala i rada. Dakle, imamo izbor: da plaćamo
veću
cijenu kapitala ili da pristanemo raditi za niu
cijenu rada. Drugim riječima,
u budućnosti
ćemo
imati jo
niu
cijenu rada.
DP:
Na predavanju ste govorili o dva
prevladavajuća
sistema miljenja
u svijetu, kreacionizmu i evolucionizmu, ali ni za jedan sistem
niste ba
nali
lijepe riječi?
SK:
Kreacionizam se temelji na filozofiji
straha od Boga i trai
pobonost,
poslunost
i podlonost,
dok se evolucionizam bazira na filozofiji nasilja i pravu jačega,
te također
trai
podlonost.
To su oba ograničena
miljenja,
ali kreacionizam ipak pokuava
potvrditi potrebu za moralom, dok ga evolucionizam isključuje.
Od 7,4 milijardi ljudi na svijetu njih 89 posto su vjernici, dakle
vjerski deterministi, dok je 11 posto evolucionista, sekularista,
etatista ili suvremenih darvinista.
DP:
Kako komentirate pokuaje
Crkve u Hrvata da ugrozi sekularnost nae
drave,
iako je u zapadnom civilizacijskom krugu vjera od drave
odvojena jo
Francuskom građanskom
revolucijom iz 18. stoljeća?
SK:
Tu ne krivim Crkvu nego znanost. Ako
vidimo da su se nai
rektori i ministri znanosti slizali s Crkvom, znači
da su odustali od evolucionizma i pristali na kreacionizam. Pa da,
lake je
vjerovati nego znati. Ako se ministar obrazovanja i rektori
klanjaju pred kardinalom, imamo misaoni pad unazad.
DP:
Kad pričamo
o moralu, gdje je tu kapitalizam?
SK:
Kapitalizam nije ni moralan ni
nemoralan, nego amoralan. Kapitalizam nema nikakvog razloga da
financira obrazovanje, već
on financira kolovanje.
Pazite, nβs
ljudi ima 0,5 posto u odnosu na sva iva
bića
na Zemlji, a mi na planetu postojimo 0,15 posto vremena postojanja
ivota
na Zemlji. I ovih 0,5 posto je u 0,15 posto vremena uspjelo
dovesti ivot
na Zemlji do samog ruba, svojim izumima bez razuma. Profit nije
ekonomska paradigma, nego politička
to je naknada za nasilje nad prirodom. Kozmos nam je dao 50
posto anse
da budemo ivotinje
i 50 posto da budemo ljudi, ali mi smo izgubili čovječnost
čovjeka.
DP:
to
smo onda postali?
SK:
Ako smo oslobođeni
morala, onda smo pristali biti ivotinje.
Nismo uopće
shvatili kolike nam kozmos prua
mogućnosti.
I sad se postavlja pitanje: tko je 1991. ukinuo jedan
civilizacijski okvir, a da nije pripremio narod za drugi okvir?
Socijalizam nam je smetao jer je bio dogmatski, a kakav nam je
kapitalizam? Davne 1947. smo čekali
Marshallove pakete pomoći,
a sad čekamo
EU fondove stalno je prisutna ta najamnička,
ovisnička
psihologija. Ako znamo da je 90 posto privatizacije u Hrvatskoj
izvedeno kriminalno, zato
utimo?
Ako je točno
da su visokoobrazovani u vrhu pljačke,
onda se postavlja pitanje s kojim je ciljem stvarana Republika
Hrvatska.
DP:
Ne znam koji je bio cilj, ali
rezultat je da smo se nali
u duničkom
ropstvu. Slaete
li se s time?
SK:
Jo
60-ih godina prolog
stoljeća
sam upozoravao da samoupravni socijalizam ne moe
funkcionirati na dug, jer duan
čovjek
nije slobodan, kao to
ni duno
drutvo
nije slobodno. Ali nije to specifikum naih
prostora: danas su 93 posto ljudi na svijetu dunici.
Ukupni svjetski proizvod iznosi 87 trilijuna dolara, a ukupni dug
ljudi je 187 trilijuna dolara, od čega
54 trilijuna otpada na javni dug: 15 na SAD, 14 na Europu itd.
|
|
DP:
Je li moguć
izlaz iz toga?
SK:
Civilizacija koja počiva
na novcu nema perspektivu. Nezaposlenost i otputanje
ljudi je dio procesa račovječavanja,
a samo u Europi danas ima 28 milijuna nezaposlenih. Postoje
razlike između
liberalnog i neoliberalnog kapitalizma. Prvi princip liberalnog
kapitalizma je sloboda kretanja kapitala i rada, a drugi princip
je sloboda investiranja zbog profita. Međutim,
neoliberalni kapitalizam ima sljedeći
princip: apsolutna sloboda kretanja kapitala, a zabrana slobode
rada. Lani sam bio na Svjetskom znanstvenom forumu u Rio de
Janeiru, gdje je zaključeno
da uporite
znanosti mora biti u humanizmu, a ne u nasilju. Pa ipak, devet od
deset znanstvenika radi za vojsku. Zato?
Pa jasno: vojska najbolje plaća.
DP:
to
je s pravom na rad, koje je zapisano valjda u svim ustavima na
svijetu?
SK:
Pravo na obrazovanje i pravo na rad
su prirodna prava. Onih 40.000 nezaposlenih u Splitu i 50.000 u
Splitsko-dalmatinskoj upaniji
nije slučajno
nezaposleno netko je to proizveo s nekim ciljem: da većina
ostane bez perspektive i potlačena,
u korist prava jačeg.
Ljudska vrsta je odavno skrenula s puta čovječnosti.
Doveli smo se u stanje da pojedinac brine samo za sebe, a svi
drugi su za njega neka raspoloivost
zbog neke iskoristivosti, kroz neko zbrajanje i odbijanje.
Kapitalizam to ne interesira, ta čovječnost
i onečovječavanje.
A jo je
Einstein rekao da je najznačajnija
ljudska tenja
upravo traganje za moralnoću.
DP:
Niste mi rekli ima li izlaza?
SK:
Deficit svijesti je prvi deficit, a svi drugi deficiti su
posljedica toga. A pojam o sebi, odnosno svijest, ne moe
se postići
bez učenja,
a učenje
nam nije dostupno. Moramo se okrenuti suradnji, na principima
stanične
biologije. Temelj evolucije je suradnja, a ne sukob.
DP:
Ali u dananjem
svijetu sukoba je sve vie,
a suradnje sve manje?
SK:
Bio sam u Berlinu na konferenciji Istok-Zapad" i tamo sam
se jasno obruio
na staljinizam, ali i na imperijalizam. ivimo
u vrijeme Četvrtog
svjetskog rata, koji se vodi za prostor i preostale resurse.
Ultimativno irenje
imperijalizma do granica staljinizma - to je ono čemu
danas svjedočimo.
Uspjeli smo proizvesti oruja
za unitenje
50 milijardi ljudi, a ne moemo
proizvesti hrane za 7,4 milijardi. Homo sapiens je vrlo opasno ivo
biće.
Zločin
se obezličava,
čovjek
je postigao da danas moe
ubiti preko bespilotne letjelice, preko kompjutora ne moe
vie ni
suditi zločin,
kad ne zna
tko ga je počinio.
DP:
Oprostite, kaete
da ivimo
u vrijeme Četvrtog
svjetskog rata. Niste li preskočili
Treći?
SK:
Treći
svjetski rat je bio protiv komunizma, odnosno protiv fikcije, jer
se komunizam nikad i nigdje nije ni ostvario. Zapravo, to je bio
rat protiv onih koji drukčije
misle i ljudi koji drukčije
misle su taj rat izgubili.
DP:
Niste optimist za budućnost?
SK:
Budućnost
civilizacije ćemo
naći
u jo
nemiljenom
miljenju,
jer s ovim to
sada mislimo moemo
maksimalno do mjesne zajednice, ako znamo gdje je. Maloprije smo
rekli da i evolucionizam i kreacionizam od čovjeka
trae
podlonost,
a ne čovječnost.
Svi trae
poslunost,
i roditelji, i učitelji
i drava.
to
radimo od treće
do sedme godine djetetove, kad se stvara karakterni temelj?
Kupujemo mu sitne igračke
da ga podmitimo, da nam bude posluan.
Uz jednu vrstu čimpanze,
ljudska vrsta je jedina na Zemlji koja ima osjećaj
ugroenosti
u prostoru od drugih, ali s naslova nacije, pa nam smetaju Hrvati,
Srbi, Turci, Albanci. Kad bismo bili čovječniji,
ne bi nam nitko smetao. Ljudski odnosi počivaju
na povjerenju, a ivotinjama
je karakterističan
strah, preivljavanja
radi.
DP:
Na predavanju ste govorili o svjetskoj piramidi moći?
SK:
Činjenica
je da 400 obitelji u svijetu ima 80 posto svjetskog bogatstva.
Kako oni čuvaju
to svoje bogatstvo? Dva su načina:
kroz monetarizam i kroz nasilje. Za monetarizam je zaduen
MMF, tako da ljude i drave
čini
dunima,
a za nasilje je zaduena
vojska i policija, odnosno NATO. Broj ratova u svijetu raste. Ili
te osvoji preko trita,
ili preko bojita.
Znanost je zakazala i u definiciji terora i terorizma, jer prema
znanosti ispada da su teroristi oni koji pruaju
otpor, a ne oni koji stvaraju nasilje.
DP:
Imate li poruku za kraj?
SK:
Ovo to se događa
u Hrvatskoj i svijetu je posljedica neznanstvenosti. Ovaj sadanji
broj nezaposlenih i račovječenih
nije nita
prema onome to
će
doći,
to je
na pomolu. Ako se 1991. drutvo
opredijelilo za varanje, a ne za stvaranje, onda je ovo to
danas imamo logična
posljedica. U dananjim
okolnostima sreća
je psihički
poremećaj
ako je čovjek
svjestan, ne moe
biti sretan. Mi jedemo stvarnost svojoj djeci. Ovo je najblaa
interpolacija nae
stvarnosti koju sam mogao dati. Kapitalizam nije i ne moe
biti zadnje utočite
ljudske vrste.
|